Dragomir Bojanić Gidra film

Dragomir Bojanić Gidra - Biografija

Ko je bio Dragomir Bojanić Gidra?

U svetu umetnosti, neka imena postanu simbol strasti, autentičnosti i talenta koji transcendiraju vreme. Jedno od tih imena je i Dragomir Bojanić Gidra, umetnik čije je prisustvo na sceni ostavilo dubok i neizbrisiv trag. Gidra je svojim izuzetnim darom za glumu uspeo da premosti granice medija i emocija, ostvarujući status ikone koju publika obožava i poštuje.

Ova biografija istražuje život i delo Dragomira Bojanića Gidre, zaranjajući duboko u njegovu karijeru ispunjenu izazovima i trijumfima, ali i u njegovu ličnost koja je širila svetlost van reflektora. Kroz filmska platna, televizijske ekrane i pozorišne daske, Gidra je pružio neprocenjiv doprinos svetu umetnosti, a njegovo nasleđe i danas živi kroz sećanja onih koji su ga voleli i kroz inspiraciju koju je ostavio budućim generacijama umetnika.

Rani život i obrazovanje

Rođen u Kragujevcu, 13. juna 1933. godine, Dragomir Bojanić Gidra je rastao u turbulentnim vremenima. Dok je još bio mali dečak, Drugi svetski rat je ostavio neizbrisive ožiljke na njegovom životu. 

Ogromni izazovi su mu stavljani pred oči, kada je izgubio oba roditelja i ostao siroče. Najpre, tuberkuloza je odnela njegovu majku Novku, a potom je i njegov otac Joka, oficir Jugoslovenske vojske i pripadnik Garde, poginuo u ratnim vihorima. Uprkos gubitku, Gidra nije dozvolio da ga slomi, što je odraz njegovog izuzetnog duha koji se kasnije ogledao u njegovom umetničkom izrazu.

Nakon završetka Srednje škole za preradu mesa, voća i povrća u svom rodnim gradu, Gidra je stekao i kvalifikaciju u STŠ Kragujevac za hemijsko-tehnološki odsek. Mada je privremeno radio u fabrici konzervi “Crvena zvezda”, njegovo srce je bilo usmereno ka umetnosti i sceni. Nakon ovog perioda, Gidra je primio poziv iz Beograda – poziv koji će mu promeniti život.

Željan razvijanja svog talenta i iskušavanja granica umetnosti, Gidra se upisao na Akademiju za pozorišnu umetnost u Beogradu. Studirao je u klasi profesora Raše Plaovića, gde je došao u dodir sa dubokim aspektima glume i scenske prisutnosti.

Posle uspešnog završetka obrazovanja na Akademiji, Gidra je nastavio da obeležava svet glume. Neizbežno, na velikim filmskim platnima i malim televizijskim ekranima počeo je da se iskazuje kao veliki talenat. Njegove uloge su pulsirale sa emocijama i dubokim smislom, ostavljajući neizbrisiv pečat na umetničkoj sceni.

Pozorišna karijera

U svetu umetnosti, pozorište je magično mesto gde se priče prepliću sa emocijama, a glumci postaju živi likovi. Dragomir Bojanić Gidra nije samo osvetljavao ekran, već je i svoj put započeo na pozorišnim daskama.

Amatersko pozorište 

Gidra je svoju strast prema glumi pronašao kao član amaterskog pozorišta “Sveta Mladenović”. Ubrzo je postao zapažen član i prepoznatljivo ime u tom svetu. Njegova izvanredna interpretacija i veština su ga izdvojile kao talenta za kojim se vredi zapaziti.

Prelazak u Kragujevačko narodno pozorište

Njegova strast prema glumi nije prolazila neprimećeno. Gidra je privukao pažnju Kragujevačkog narodnog pozorišta, gde je postao dugogodišnji član. Njegova prisutnost na sceni je bila očaravajuća i neodoljiva, ostavljajući za sobom dubok utisak na publiku i kolege.

Veliki korak na Akademiju za pozorišnu umetnost

Ambicija je vodila Gidru dalje u svet umetnosti. Upisao je Akademiju za pozorišnu umetnost u Beogradu, gde je započeo svoje formalno glumačko obrazovanje. To je bio trenutak koji će označiti njegovu transformaciju iz talentovanog amatera u ozbiljnog umetnika.

Prve velike uloge

Gidra je već tokom prve godine studija na Akademiji dobio priliku da zaigra značajnu ulogu. Na sceni Narodnog pozorišta, u predstavi “Koštana”, tumačio je lik Mitketa. Ova uloga nije samo označila njegov profesionalni debi, već i prvi korak ka velikim pozorišnim dostignućima.

Jugoslovensko dramsko pozorište

Od 1964. do 1966. godine, Gidra je članstvom u Jugoslovenskom dramskom pozorištu (JDP) u Beogradu dodatno obogatio svoj pozorišni portfelj. Njegova angažovanost u ovom uglednom pozorištu je svedočila o njegovoj snazi i predanosti umetnosti.

Pozorište je bila Gidrina prva ljubav, njegovo svetlo koje ga je lansiralo ka svetu umetnosti. Kroz amaterske daskama, profesionalne scene i visokoobrazovne institucije, Gidra je ostvarivao svoj pozorišni san, a to je samo bio početak njegovog velikog putovanja u svet umetnosti.

Filmska karijera

Filmografija Dragomira Bojanića Gidre ostavlja neizbrisiv trag u svetu kinematografije. Njegova uloga nije samo doprinela umetnosti filma već je i oblikovala njegovu profesionalnu zaostavštinu.

Godine 1955, Dragomir Bojanić Gidra je zakoračio na filmsku scenu kroz epizodnu ulogu u filmu “Ešalon doktora M”, režisera Žike Mitrovića. Ova rana uloga je postavila osnovu za njegovu filmsku karijeru koja će uslediti.

Njegova filmska putanja je prošarana glavnim i značajnim sporednim ulogama u više od trideset domaćih filmova. Gidra nije zaobišao ni italijanski kinematografski svet, gde je pod pseudonimom “Anthony Ghidra” zaigrao u desetinama vesterna i akcionih filmova tokom šezdesetih godina. Pod nadimkom “Qhidra”, što znači “zmija”, Gidra je pronašao svoju filmsku identifikaciju. Za svoju ulogu u filmu “Balada o revolverašu” reditelja A. Kaltabijana, osvojio je i nagradu, čime je dodatno potvrdio svoj talenat i prisustvo na filmskoj sceni.

Godine 1974, na Festivalu u Puli, Gidra je osvojio Zlatnu Arenu za svoju ulogu partizana Tadije Čemerkića u filmu “Svadba” reditelja Radomira Šaranovića, zasnovanog na romanu Mihaila Lalića. Ipak, najveću popularnost stekao je ulogom Žike Pavlovića u serijalu “Lude godine”, kojeg je igrao od 1977. do 1992. godine, oslikavajući duh vremena i dušu naroda.

Pored ovih filmskih bisera, Gidra je ostao prepoznatljiv po ulozi kaplara Janićija u filmu “Marš na Drinu”,  reditelja Žike Mitrovića iz 1964. godine. Njegova prisutnost na platnu i besprekorna interpretacija uloga su bile neizostavne karakteristike.

Televizija

Gidrin talent nije ograničen samo na filmski svet. Na televiziji je ostavio podjednako značajan trag. Njegova uloga majstora Laleta u seriji “Majstori” 1972. godine je osvojila srca publike i postala klasik. Takođe, postao je poznat po ulogama agenta Mikuze u seriji “Povratak otpisanih” iz 1978. i Krstivoja Krstića u omiljenoj seriji “Vruć vetar” iz 1980. godine.

Dragomir Bojanić Gidra je prelazio granice između scene i ekrana, ostavljajući neizbrisiv trag u svakom žanru. Njegova filmska i televizijska dostignuća su deo nasleđa koje će ostati inspiracija i za naredne generacije umetnika.

Žikina dinastija

Svi ga pamtimo kao Žiku Pavlovića u seijalu “Lude godine” – “Žikina dinastija”

Lični život

Dragomir Bojanić Gidra, nezaboravan u svetu glume, nije bio samo sjajan glumac već i posvećen suprug, otac i dragocen prijatelj. Kroz sve faze svog života, od blistave karijere do dubokih ličnih veza, Gidra je ostavio neizbrisiv trag u srcima mnogih.

Na Akademiji za pozorišnu umetnost u Beogradu, Gidra je upoznao svoju buduću suprugu, glumicu Ljiljanu Kontić, koju je nežno zvao Ljalja. Iako su se putevi Ljiljane i Gidre nakon studija razdvojili – ona je igrala u pozorištima u Užicu i Vršcu – njihova veza je ostala snažna. Venčali su se 1966. godine, a četiri godine kasnije, rodila se njihova ćerka Jelena.

Gidra je svoju ulogu oca shvatao ozbiljno i sa puno ljubavi. Na dan Jeleninog rođenja, čekao je ispred porodilišta, dovodeći muzičare da zajedno proslave. Njegova predanost porodici bila je neosporna, a njegova ćerka Jelena bila je središte njegovog sveta. Nije samo čekao ispred crkve da krsti Jelenu u Moskvi dok je snimao film “Svadba”, već ju je i tokom njenog odrastanja neizmerno obasipao ljubavlju i pažnjom.

Ljiljana i Gidra su delili duboku ljubav, ali su takođe prolazili kroz izazove. Dva puta su se razveli, ali su se uvek mirili, svesni da ne mogu da budu jedno bez drugog. Ljiljana je ostala čvrsto uz Gidru, žrtvujući svoju karijeru radi porodičnog mira. Njena podrška bila je stub njihove kuće, a Gidra je svoju zahvalnost iskazivao tako što ju je često vodio sa sobom na setove kako ne bi bili razdvojeni.

Gidra je bio omiljen među kolegama, koji su ga nazivali “vickastom glumčinom vedrog duha.” Njegova podrška i saveti nisu bili usmereni samo ka publici već i ka mladim glumcima. Njegovi prijatelji kao što su Petar Božović i Nikola Kojo su ga smatrali ne samo kolegama, već i porodicom.

Dragomir Bojanić Gidra nije bio samo glumac, već i veliki čovek. Njegova uloga oca, supruga, prijatelja i umetnika odražava se kroz njegove dela i uspomene. Njegova ljubav prema glumi, porodici i životu samom ostavila je neizbrisiv trag na filmskom platnu i u srcima svih koji su ga poznavali.

Kraj života i sećanje

Dragomir Bojanić Gidra je preminuo 1. novembra 1993. godine.Nakon teške borbe sa rakom jetre, Gidra je preminuo u Beogradu, ostavljajući za sobom bogato nasleđe u svetu umetnosti.Tokom perioda lečenja, Dragomir Bojanić Gidra se nalazio na Vojnomedicinskoj akademiji (VMA) u Beogradu. Svojom hrabrošću i dostojanstvom u suočavanju sa teškom bolešću, Gidra je inspirisao mnoge. Njegova posvećenost umetnosti i publici nije jenjavala ni u najtežim trenucima.

Nakon što je preminuo, Dragomir Bojanić Gidra je sahranjen u Aleji zaslužnih građana na Novom groblju u Beogradu. To mesto je postalo ne samo mesto počinka za Gidru, već i mesto sećanja na njegovo nasleđe koje će živeti kroz njegova dela i uspomene.

Iako je Gidra napustio ovaj svet, njegovo nasleđe i dalje žive kroz film, televiziju i sećanja svih onih koji su ga poznavali ili uživali u njegovim ulogama. Njegova umetnost, strast i doprinos svetu glume ostaju neizbrisivi.

Dragomir Bojanić Gidra nije samo ostavio trag u filmskom svetu, već i u srcima mnogih koji su ga voleli i poštovali. Njegov odlazak je ostavio prazninu, ali sećanje na njega ostaje živo i inspiriše nas da cenimo umetnost i duboke veze koje gradimo tokom svog života.

FAQ – najčešće postavljana pitanja

  • Kada i gde je rođen Dragomir Bojanić Gidra? Rođen je 13. juna 1933. godine u Kragujevcu.
  • Kako je Gidra započeo svoju glumačku karijeru? Njegova glumačka karijera počela je u amaterskom pozorištu “Sveta Mladenović”, a nastavila se u Kragujevačkom narodnom pozorištu i na Akademiji za pozorišnu umetnost u Beogradu.
  • Koje su najpoznatije filmske uloge Dragomira Bojanića Gidre? Gidra je bio poznat po ulogama u filmovima kao što su “Balada o revolverašu”, “Svadba”, “Lude godine”, i “Marš na Drinu”.
  • Kakav je bio Gidrin doprinos televiziji? Na televiziji je bio poznat po ulogama u serijama “Majstori”, “Povratak otpisanih” i “Vruć vetar”.

Spoljne reference:

Filmografija

1950 – e

  • “Ešalon doktora M.” (1955)
  • “Šolaja” – uloga: Jokan (1955)
  • “Poslednji kolosek” – uloga: Jordan Popovski (1956)
  • “Zenica” – uloga: Radnik u železari (1957)
  • “Kroz granje nebo” – uloga: Partizan (1958)
  • “Rafal u nebo” (1958)

1960 – e

  • “Dan četrnaesti” – uloga: Tabađija (1960)
  • “Bolje je umeti” – uloga: Siledžija (1960)
  • “Jermа” (1961)
  • “Leto je krivo za sve” – uloga: Milicioner (1961)
  • “Sibirska ledi Magbet” (kao Dragomir Gidra Bojanić) (1961)
  • “Prvi građanin male varoši” – uloga: Milicioner Jablan (1961)
  • “Mačak pod šljemom” – uloga: Martin (1962)
  • “Neobične delije” (1963)
  • “Buburos” (TV) – uloga: Andre (1964)
  • “Marš na Drinu” – uloga: Kaplar Janićije (1964)
  • “Među lešinarima” – uloga: Džo (1964)
  • “Sigurno je sigurno” (1965)
  • “Doći i ostati” – uloga: Radovan (1965)
  • “Popodne jednog Fauna” (1965)
  • “Inspektor” (1965)
  • “Tri” – uloga: Žandar (1965)
  • “Akcija inspektora Rukavine” (1965)
  • “Francuske kraljice” (1965)
  • “Sudanija” (TV film) (1965)
  • “Voz koji nosi naočare” (1966)
  • “Sretni umiru dvaput” – uloga: Četnički vojvoda Dača (kao Dragomir Gidra Bojanić) (1966)
  • “Štićenik” (1966)
  • “Ultimo killer, L'” – uloga: Rezza, il killer (1967)
  • “Ballata per un pistolero” – uloga: Rocco/Hud (1967)
  • “Chiedi perdono a Dio … non a me” – uloga: Dick Smart (1968)
  • “Biće skoro propast sveta” – uloga: Pilot Mile Simić „Milanče“ (1968)
  • “Buco in fronte, Un” (1968)
  • “…e venne il tempo di uccidere” – uloga: Joe Donnell (1968)
  • “U raskoraku” – uloga: Jablan Jezdić (1968)
  • “Nizvodno od sunca” – uloga: Bajo Bakić (1969)
  • “TV Bukvar” (serija) – uloga: Mika Kojić (1969)
  • “Oseka” (1969)

1970 – e

  • “Beli zečevi” (1970)
  • “Jedanaesta zapovijed” – uloga: Drač Vuković (1970)
  • “Burdush” – uloga: Rade Lazić (1970)
  • “Žarki” – uloga: Žarki (1970)
  • “Čep koji ne propušta vodu” (TV) – uloga: Zmaja (1971)
  • “Balada o svirepom…” – uloga: Petar (1971)
  • “Dan duži od godine” – uloga: Metalac (1971)
  • “Levaci” (serija) – uloga: Tole Balabanović (1971)
  • “Doručak sa đavolom” – uloga: Karan (1971)
  • “Kako su se volele dve budale” (kratki film) – uloga: Saboter (1972)
  • “Zasluge” (1972)
  • “Slike iz života udarnika” (1972)
  • “Izdanci iz opaljenog grma” (serija) – uloga: Major Svetislav Glišić (1972)
  • “Valter brani Sarajevo” – uloga: Kondor (1972)
  • “Majstori” (serija) – uloga: Majstor Lale (1972)
  • “Milojeva smrt” (TV) – uloga: Martin (1973)
  • “Svadba” – uloga: Tadija Čemerkić (1973)
  • “Veliki pronalazač” (serija) (1973)
  • “Obraz uz obraz” (serija) – uloga: Gidra (1973)
  • “Pozorište u kući” (serija) – uloga: Srndač (1973)
  • “Opasni susreti” (serija) – uloga: Mrki (1973)
  • “Valter brani Sarajevo” (TV serija) – uloga: Kondor (1974)
  • “Obesjenjak” (1974)
  • “Otpisani” – uloga: Mikula (1974)
  • “Crvena zemlja” – uloga: Avram Vranić (1975)
  • “Okovani šoferi” – uloga: Kuznjec (1975)
  • “Vrhovi Zelengore” – uloga: Snajperista (1976)
  • “Metak u leđa” – uloga: Jovan Škavović Škava (1976)
  • “Vojnikova ljubav” – uloga: Stariji vodnik Pop (1976)
  • “Povratak otpisanih” – uloga: Mikula (1976)
  • “Beštije” – uloga: Pop (1977)
  • “Gruppenbild mit Dame” – uloga: Mehmud (1977)
  • “Lude godine” – uloga: Živorad „Žika” Pavlović (1977)
  • “Dvoboj za južnu prugu” – uloga: Stanković (1978)
  • “Vučari Donje i Gornje Polače” (1978)
  • “Ljubav i bes” – uloga: razbojnik (1978)
  • “Otpisani” (TV film) – uloga: Mikula (1978)
  • “Povratak otpisanih” (TV serija) – uloga: Mikula (1978)
  • “Sedam plus sedam” – uloga: Gidra (1979)
  • “Prva srpska železnica” – uloga: Ranko Tajsić (1979)

1980- e

  • Pesme o jelu i piću (1980)
  • Došlo doba da se ljubav proba (1980) – Živorad Žika Pavlović
  • Vruć vetar (1980)
  • Ljubi, ljubi, al’ glavu ne gubi (1981) – Živorad Žika Pavlović
    1. jul (1982) – Govornik
  • Halo taksi (1983)
  • Kakav deda takav unuk (1983) – Živorad Žika Pavlović
  • Timočka buna (1983) – Ljuba Didić
  • Idi mi, dođi mi (1983)
  • Pazi šta radiš (1984)
  • Lazar (1984)
  • Šta se zgodi kad se ljubav rodi (1984) – Živorad Žika Pavlović
  • Šta je s tobom, Nina (1984)
  • Držanje za vazduh (1985)
  • Indijsko ogledalo (1985)
  • Žikina dinastija (1985) – Živorad Žika Pavlović
  • U zatvoru (1985)
  • Život je lep (1985) – Kamiondžija
  • Debeli i mršavi (1985) – Mitar Mirić
  • Majstor i Šampita (1986) – Mile majstor
  • Druga Žikina dinastija (1986) – Živorad Žika Pavlović
  • Bal na vodi (1986)
  • Razvod na određeno vreme (1986) – Bora
  • Šmeker (1986)
  • Hajde da se volimo (1987)
  • Sulude godine (1988) – Živorad Žika Pavlović
  • Masmediologija na Balkanu (1989)
  • Dome, slatki dome (serija) (1989)
  • Hajde da se volimo 2 (1989) – Dragiša

1990 – e

  • Balkanska perestrojka (1990)
  • Dama koja ubija (1992)
  • Žikina ženidba (1992)
  • Obračun u Kazino kabareu (1993)