Ko je bila Slađana Milošević?
Aleksandra “Slađana” Milošević, rođena 3. oktobra 1955. godine u Beogradu, ostavila je neizbrisiv trag na muzičkoj sceni Srbije i bivše Jugoslavije sve do svoje smrti 26. marta 2024. godine. Kao jedna od vodećih figura novog talasa osamdesetih, njen uticaj se proteže kroz decenije, čineći je muzičkom ikonom čiji je rad oblikovao i inspirisao generacije muzičara i ljubitelja muzike. Njen rani život i ulazak u svet muzike odredili su put koji će je učiniti jednom od najprepoznatljivijih ličnosti na jugoslovenskoj muzičkoj sceni, ostavljajući za sobom bogato nasleđe koje će se pamtiti i slaviti.
Rani život i obrazovanje
Rođena 3. oktobra 1955. godine u Beogradu, Slađana Milošević pokazala je rano interesovanje za muziku koje će oblikovati njen životni put. Njena muzička edukacija započela je časovima klavira, a školsko obrazovanje odvijalo se paralelno sa muzičkim usavršavanjem. Unatoč izazovima u školi, gde je njen briljantan um ponekad bio predmet zavisti, Slađana je uspevala da izbalansira akademsko učenje i muzičku strast.
Talentovana kao violinistkinja, učila je od najboljih, dok je njena majka, pedagog srpskog jezika, pružala dodatnu podršku i obrazovanje kod kuće. Slađana nije samo svirala klasičnu muziku; već u dvanaestoj godini života, uključila se u moderne muzičke tokove, svirajući i pevajući u grupama poput “Nebeska konjica”, “Epitaf8” i “Džentlmeni”.
Njen prvi značajan solo nastup dogodio se 1974. godine na festivalu “Studentsko ljeto” u Maglaju, gde je njen talenat prepoznat i nagrađen “Grand Prix” nagradom. Ovaj događaj označio je početak njene solo karijere i postavio temelje za budući uspeh na muzičkoj sceni.
Početak karijere
Svoje prvo snimanje imala je sa petnaest godina, svirajući violinu na singlu “Za usnule oči” / “Gubim te” benda Ganesha, inspirisanog indijskom muzikom.
Paralelno sa sviranjem bas gitare, Milošević je glumila i igrala u predstavama eksperimentalnog pozorišta Ex Art Theatre. Nastavila je karijeru u pozorištu pojavljujući se u predstavi “Tom Payne” Ateljea 212, gde je glumila i svirala violinu. Kao violinistkinja, nastavila je muzičku karijeru kao član Orkestra Radio Televizije Beograd, učestvujući u snimanju oko 30 albuma različitih žanrova.
Milošević je debitirala kao pevačica na festivalu “Studentsko ljeto” u Maglaju 1974. godine, gde je osvojila prvo mesto. Godine 1976. turneju po Sovjetskom Savezu imala je kao član Orkestra Saše Subote. Sa ovim orkestrom snimila je kompilaciju svetskih hitova za sovjetsko tržište i singl “Mikado” za sovjetsku izdavačku kuću Melodiya. Na B-strani singla nalazila se obrada pesme “Ivo Lola” grupe Korni Grupa, za koju je Milošević snimila vokale.
Pored obimne turneje sa stotinama koncerata širom bivšeg Sovjetskog Saveza, učestvovala je i u nekoliko TV emisija. Jedan od vrhunaca bila je njena interpretacija pesme Marine Cvetajeve “Volim kada čezneš za mnom”, koju je otpevala na ruskom jeziku na moskovskoj televiziji, u specijalnoj rođendanskoj čestitki za generalnog sekretara Komunističke partije Sovjetskog Saveza Leonida Brežnjeva. Nakon snimanja singla “Baloni” sa Orkestrom Saše Subote, počela je da nastupa sa disko bendom Zdravo, koji je predvodio njen tadašnji dečko Boban Petrović.
Uspesi u solo karijeri
Slađana Milošević započela je svoju solo karijeru leta 1977. godine singlom “Au-au”. Budući da velike jugoslovenske izdavačke kuće nisu bile zainteresovane za objavljivanje singla, ona je sama finansirala njegovo izdavanje preko PGP-RTB. Prvi značajniji javni nastup imala je kao predgrupa na koncertu Bijelog Dugmeta na Hajdučkoj česmi u Beogradu 28. avgusta 1977. godine, sa bendom Zdravo kao svojom pratećom grupom. Nakon “Au-au”, izdala je singlove “Simpatija” i “Sexy dama” 1978. godine, koji su privukli veliku pažnju jugoslovenskih medija i izazvali pomešane reakcije javnosti.
Godine 1979, Slađana je objavila svoj debitantski album “Gorim od želje da ubijem noć”. Delimično je komponovala pesme, dok su ostale komponovali Aleksandar “Sanja” Ilić, Enco Lesić, Miki Petkovski (nekadašnji član benda Smak) i Aleksandar Milovanović (nekadašnji član DAG-a). Sve tekstove napisala je Marina Tucaković, osim za pesmu “Amsterdam”, čiji je autor Mirko Glišić. Album je producirali Miki Petkovski i Laza Ristovski, koji su takođe svirali klavijature na albumu. Ostali muzičari koji su učestvovali na snimanju albuma bili su članovi Generacije 5 Dragan Jovanović (gitara) i Miloš Stojisavljević “Cajger” (bas gitara) i bivši član Bijelog Dugmeta Ipe Ivandić (bubnjevi). Album joj je doneo popularnost u celoj zemlji, kao i pažnju u susednim državama. Na dočeku Nove 1979. godine, mađarska nacionalna televizija emitovala je jednočasovni nastup Slađane Milošević.
Tokom 1979. godine, Slađana je imala niz gostujućih nastupa: pojavila se kao prateći vokal na albumu YU Grupe “Samo napred…” i albumu Dade Topića “Neosedlani”, i snimila pesmu “Imam sve” za film “Nacionalna klasa” u kompoziciji Zorana Simjanovića.
Na festivalu Jugovizija 1981. godine, jugoslovenskom izboru za Pesmu Evrovizije, Slađana se pojavila sa pesmom “Recept za ljubav”, koju je napisao Nenad Pavlović. Pesma je objavljena na singlu sa pesmom “Srećan ti rođendan”, autora Vlade Divljana, na B-strani. Nakon izdavanja singla, započela je studije veterinarske medicine i povukla se sa scene.
Međunarodna popularnost
Slađana Milošević započela je svoju internacionalnu karijeru 1983. godine preseljenjem u Minhen, gde je formirala bend Neutral Design sa nemačkim muzičarima. Album “Neutral Design”, objavljen iste godine, donosi Miloševićeve kompozicije i tekstove, uz doprinos gitariste Brucea Werbera i Petera Labontiea, kao i tekstove Danko Đurića i Momčila Bajagića “Bajage”. Album je postigao uspeh u Zapadnoj Nemačkoj i Švedskoj, a pesma “Miki, Miki” postala je hit u Jugoslaviji.
Po povratku u Jugoslaviju, Milošević je nastavila sa uspesima, osvojivši Specijalnu nagradu za interpretaciju na Opatijskom festivalu 1984. godine sa pesmom “Samsara”. Iste godine snimila je duet “Princeza” sa Dadom Topićem, koji je postao široko popularan. Učestvovala je u YU Rock Misiji 1985. godine, kao i u projektu U.S.E. u Parizu. Godine 1986. bila je među organizatorima humanitarnog koncerta “Ujedinjene snage YU rocka” u Beogradu, a 1987. godine osvojila je prvo mesto na MESAM festivalu sa pesmom “Bez nade”.
Slađana Milošević je svojim jedinstvenim talentom i angažmanom ostavila neizbrisiv trag na muzičkoj sceni, doprinoseći ne samo jugoslovenskoj, već i međunarodnoj kulturi i umetnosti. Njena sposobnost da spaja različite muzičke stilove i kulture, kao i njena posvećenost humanitarnom radu, čine je jednom od najznačajnijih figura u istoriji jugoslovenske muzike.
Džez i odlazak u Ameriku
U 1988. godini, Slađana Milošević snimila je džez album sa kompozicijama istaknutog džez kompozitora Darka Kraljića. Album pod nazivom “Aleksandra Slađana Milošević & Darko Kraljić” uključivao je Džez orkestar Radio Televizije Beograd, Vokalni kvartet Milutina Lilića, Vladimira Vitasa na klaviru, Vojina Draškocija na kontrabasu, Lalu Kovačeva na bubnjevima, Mirjanu Filipović na harfi i Nikolu Mitrovića na trubi. Većinu tekstova napisala je Milošević, koja je takođe svirala violinu na snimku.
Nakon snimanja albuma, predstavljala je Jugoslaviju na Međunarodnom festivalu pevača prijateljskih gradova u Pekingu, Kina, gde je osvojila Specijalnu počasnu nagradu i Srebrnu čašu. Usled uspeha na festivalu, kineska izdavačka kuća Hundred Flowers Records objavila je kompilaciju njenih pesama. Po povratku u Evropu, bila je ko-voditeljka TV periodike “Kulturni most Peking-Beograd”. Godine 1989, obišla je Kinu na turneji i nastupila u Zadužbini Ilije M. Kolarca u delu “Tokata” Igora Gostuškog. Delo je osvojilo dve prve nagrade na takmičenjima eksperimentalne klasične muzike u Opatiji i Minhenu.
Iste godine, izvela je eksperimentalno delo “Noćni brat” Ognjena Bodranovića na otvaranju 23. Beogradskog internacionalnog teatarskog festivala. Tokom festivala, izvela je i delo “Prvi obredni san” Vuka Kulenovića, koristeći akustične skulpture vajara Vladimira Labata.
Godine 1989, preselila se u Los Anđeles, gde je narednih nekoliko godina nastupala u klubovima sa bendom Baby Sister, radila u marketinškoj agenciji i kao berzanski broker. Tokom boravka u Los Anđelesu, organizovala je nekoliko humanitarnih akcija za žrtve ratova u Jugoslaviji i usavršavala veštine sviranja gitare sa instruktorima Hollywood's MIT-a poput Scotta Hendersona, Brucea Bouilleta, Scotta Van Zena, Jamesa Hagadonea i drugih.
Povratak u Srbiju
U 1995. godini, Slađana Milošević se vratila u Beograd, gde je nastavila svoju muzičku karijeru. Snimila je vokale za pesmu “Harmony” na albumu Kornelija Kovača iz 1996. godine i duet “Jednom će neko” sa bratom Goranom. Godine 1998. objavila je kompilacijski album “Harmony”, koji je sadržao stare balade i neobjavljene pesme. Tokom NATO bombardovanja 1999, snimila je antiratnu pesmu “Dosta suza” sa bratom Goranom.
Album “Animal Tested” iz 2000. godine donosi teži rok zvuk sa pesmama na srpskom i engleskom, a Slađana je autorka svih pesama i producent albuma. Povodom 25 godina solo karijere, 2002. godine objavila je tri kompilacijska albuma “Metamorfoza”, koji sadrže izbor ranije objavljenih i neobjavljenih pesama, pokazujući svoju muzičku evoluciju i doprinos srpskoj muzičkoj sceni.
Lični život
Slađana Milošević, poznata po svojoj snažnoj ličnosti i nezavisnom duhu, imala je zanimljiv i dinamičan lični život koji je često bio u centru pažnje javnosti. Njena ljubavna priča, ili bolje rečeno priče, bile su predmet interesovanja mnogih. Poznato je da se Slađana razvodila tri puta, a svoj privatni život često je stavljala u drugi plan zbog posvećenosti karijeri, čak i do te mere da se odrekla majčinstva.
Slađana nikada nije krila svoje emocije niti je bila suzdržana kada je reč o ljubavi. Smatrala je da je najvažnije biti voljen i srećan, stav koji je privlačio mnoge muškarce, posebno one iz javnog života. Jedna od njenih najznačajnijih ljubavnih veza bila je sa američkim novinarom Džejmsom Hagadonom. Njihova veza bila je ispunjena strašću, a zanimljiv detalj njihove veze bio je taj što su, iako ludo zaljubljeni, odlučili da žive u istoj zgradi, ali u odvojenim stanovima.
Slađana Milošević, poznata po svom nekonvencionalnom pristupu životu, nije se libila da uđe u ljubavnu vezu sa znatno mlađim muškarcem, što je bilo još jedno svedočanstvo njenog slobodnog duha. Njihova veza bila je javno poznata, a Slađana je često delila zajedničke trenutke sa svojim pratiocima na Instagramu
Međutim, njihova veza nije bila bez problema. Naime, 12. februara 2020. godine, Slađanin partner, inicijala I.S., priveden je na saslušanje zbog optužbi za nasilje u porodici. Incident je rezultirao potrebom da se Slađani u Urgentnom centru pruži lekarska pomoć, gde su joj konstatovane lake telesne povrede.
Kontroverze
Učestvovala je u protestima protiv Miloševićevog režima, a 2000. godine se pojavila na protestnom koncertu organizaciji Otpora! U projektu “Vreme je” podržala je buđenje demokratske svesti u Srbiji. Nakon govora na konferenciji za štampu, bila je privremeno uhapšena.
Incident u kojem je obožavalac Slađane Milošević pokušao samoubistvo nakon njenog koncerta u Splitu predstavlja jednu od najdramatičnijih kontroverzi u njenoj karijeri. Situacija u kojoj su dva automobila pratila njenu ekipu, da bi jedan od njih namerno skrenuo u provaliju, šokirala je javnost i duboko potresla pevačicu. Slađanina hrabra reakcija, kada je sama sišla u provaliju da pomogne, pokazuje njenu humanost. Međutim, emotivni teret ovog događaja bio je toliko velik da se povukla iz javnog života i sa scene na nekoliko godina, što ilustruje dubinu njenog emotivnog doživljaja i posvećenost humanosti iznad svega.
Humanitarni rad
Slađana Milošević je kroz svoj humanitarni rad ostavila dubok trag u srpskoj zajednici, kako u zemlji tako i u dijaspori. Njena posvećenost pomaganju onima u nevolji, posebno u teškim vremenima sankcija i kriza, ističe se kao primer altruizma i solidarnosti.
U saradnji sa Pravoslavnom Crkvom i svojom organizacijom u Americi, Slađana je bila ključna u prikupljanju značajnih donacija za Srbiju, uključujući lekove i medicinsku opremu. Njena sposobnost da okupi dobročinitelje i umetnike, kao i njena lična žrtva, doprineli su prikupljanju milion i po dolara u lekovima samo tokom 1993. godine. Ovaj humanitarni rad nije ostao neprimećen, a brojna priznanja koja je dobila svedoče o njenom neumornom trudu i posvećenosti pomaganju drugima, čineći njen doprinos zajednici nezaboravnim.
Kraj života i sećanje
Od kraja 2021. godine, Slađana Milošević se borila sa Sjogrenovom bolešću, autoimunim poremećajem koji ju je ograničio na krevet i invalidska kolica. Krajem 2023. godine, hrabro je govorila o svojoj borbi sa bolešću, delujući kao inspiracija mnogima. U martu 2024. godine, zbog simptoma COVID-19, primljena je u zemunsku bolnicu. Nažalost, usled komplikacija izazvanih osnovnom bolešću i upalom pluća, Slađana Milošević je preminula 26. marta 2024. godine. Njena smrt ostavila je dubok trag u srcima mnogih koji su je voleli, cenili njeno umetničko delo i divili se njenoj neustrašivosti i snazi.
FAQ – najčešće postavljana pitanja
- Ko je bila Slađana Milošević? Slađana Milošević bila je poznata srpska pevačica, muzičarka i umetnica, koja je ostavila značajan trag u muzičkoj industriji.
- Od čega je preminula Slađana Milošević? Slađana Milošević preminula je od posledica Sjogrenovog sindroma.
- Kakav je bio humanitarni rad Slađane Milošević? Slađana Milošević bila je aktivna u humanitarnom radu, posebno u prikupljanju pomoći za Srbiju tokom sankcija, kao i u organizovanju dobrotvornih akcija.
- Da li je Slađana Milošević imala dece? Slađana Milošević zbog svoje karijere nije imala dece.
- Kako će Slađana Milošević biti zapamćena? Slađana Milošević će biti zapamćena kao izuzetna umetnica sa snažnim uticajem na muzičku scenu.
Spoljne reference:
Diskografija
- Mikado (1976)
- Au, au (1977)
- Simpatija (1978)
- Baby (1978)
- Sexy lady (1978)
- Amsterdam (1979)
- Recept za ljubav (1981)
- Neutral design (1983)
- Samsara (1984)
- Princeza (1984)
- Fantastično putovanje (1985)
- Bez nade (1987)
- Alexandra Sladjana Milosevic & Darko Kraljic (1988)
- Harmony (1998)
- Animal tested (2000)
- Metamorfoza compilation, vol.1, 2 i 3 (2002)
- Fantastično putovanje CD + DVD (2008)
Festivali
Hit leta
- Au, au (1977) – Hit leta ‘77, pobednička pesma
Beogradsko proleće
- Simpatija (1978) – Beogradsko proleće ‘78
- Srećan ti rođendan (1981) – Beogradsko proleće ‘81 (sa grupom Ljudi, veče pop – rok muzike)
- Srećan ti rođendan (1991) – Beogradsko proleće ‘91 (Veče posvećeno hitovima Beogradskog proleća povodom 30 godina od osnivanja festivala)
Jugoslovenski izbor za Evrosong
- Recept za ljubav (1981) – Jugoslovenski izbor za Pesmu Evrovizije, Beograd ‘81, osmo mesto
- Princeza (1984) – Jugoslovenski izbor za Pesmu Evrovizije ‘84 (duet sa Dadom Topićem), Skoplje ‘84, šesto mesto
Opatija
- Samsara (1984) – Opatija ‘84, nagrada za najbolju interpretaciju
MESAM
- Fantastično putovanje (1985) – MESAM ‘85
- Bez nade (1987) – MESAM ‘87, pobednička pesma
Pjesma Mediterana, Budva
- Kad’ reči zastanu (Verujem u nas) (2010) – Budva 2010 (duet sa Dadom Topićem), pobednička pesma