
Ko je Aleksandar Šapić?
Aleksandar Šapić, rođen 1. juna 1978. godine u Beogradu, značajna je figura u Srbiji kao političar i bivši vrhunski vaterpolista. Njegova politička karijera uključuje poziciju gradonačelnika Beograda od juna 2022. do oktobra 2023. i predsednika opštine Novi Beograd od 2012. do 2022. godine. Osnivač je humanitarne organizacije “Budi human” i potpredsednik je Glavnog odbora Srpske napredne stranke (SNS). Pre političke karijere, Šapić je bio istaknuti član Demokratske stranke do 2014. godine, nakon čega je predvodio Srpski patriotski savez, koji se kasnije integrisao u SNS 2021. godine. Tokom svoje sportske karijere osvojio je dve olimpijske bronze i jednu srebrnu medalju, a smatra se jednim od najboljih vaterpolista svih vremena u istoriji bivše Jugoslavije.

Aleksandar Šapićje istaknuti srpski političar
Rani život i obrazovanje
Aleksandar Šapić rođen je u Beogradu 1. juna 1978. godine, u porodici sa bogatom kulturnom i profesionalnom tradicijom. Njegov otac Miloš profesionalno je bio angažovan kao defektolog, a majka Slavojka, devojačko prezime Dedović, radila je kao nastavnica. Odrastao je sa mlađim bratom Vladimirom, u porodici koja neguje krsnu slavu Sveti Trifun, čime se ističe njihova duboka vezanost za pravoslavne običaje.
Porodične korene vuče iz Korduna, tačnije iz sela Blatuša kod Vrginmosta po očevoj strani, dok je majčina strana porodice iz Berana. Ovaj šarolik geografski i kulturni mozaik imao je uticaj na Šapićevu rastuću svest o različitostima i bogatstvu tradicija koje su oblikovale njegov identitet.
Šapićeva formalna edukacija u oblasti industrijskog menadžmenta započela je na Univerzitetu Union, gde je diplomirao 2003. godine. Njegov akademski put nastavljen je magistarskim studijama koje je završio 2009. godine, a krunisan je doktoratom 2012. godine. Međutim, njegov doktorski rad na temu industrijskog menadžmenta bio je obavijen kontroverzama. Problemi su nastali zbog teškoća u formiranju komisije, kao i zbog optužbi za plagijat koje su se pojavile tokom procesa odbrane. Ove akademske prepreke nisu uspele da osujete Šapićevu želju za znanjem i usavršavanjem, iako mu do 2022. godine diploma nije formalno dodijeljena zbog administrativnih i proceduralnih pitanja.
Pored akademskih uspeha, Šapić je pokazao i svoju umetničku stranu, ostvarivši zapaženu ulogu u popularnom filmu “Kad porastem biću kengur”, gde je igrao lik Gangule. Ovo iskustvo dodatno je obogatilo njegov javni profil i približilo ga široj javnosti. Šapić govori engleski, italijanski i ruski jezik, što potvrđuje njegovu otvorenost ka međunarodnoj saradnji i komunikaciji. Trenutno živi i radi u Beogradu, gde nastavlja da aktivno učestvuje u društvenom i političkom životu svoje zajednice.
Sportska karijera
Aleksandar Šapić, poznat kao jedan od najvećih vaterpolista svoje generacije, započeo je svoju vaterpolo karijeru 1984. godine u klubu “Crvena zvezda”, gde je prošao sve mlađe kategorije. Već kao tinejdžer, Šapić je pokazao izuzetan talent, što ga je dovelo do prve ekipe VK “Partizan” 1992. godine, sa samo 14 godina. Nakon kratkog povratka u “Crvenu zvezdu”, 1994. godine prelazi u VK “Bečej”, gde nastavlja da brusi svoje vaterpolo veštine.
Godine 2001, Šapić se seli u Italiju, gde igra za klub “Camogli”, a nakon tri godine prelazi u “Rari Nantes Savona”. Njegova internacionalna karijera dostigla je vrhunac 2006. godine kada se pridružuje ruskom VK “Shturm 2002”, potpisujući ugovor koji ga je učinio najplaćenijim vaterpolistom u istoriji. Šapićeva sposobnost da postiže golove bila je neprevaziđena, sa ukupno 2675 golova tokom karijere – 1694 u klupskoj i 981 u reprezentativnoj konkurenciji.
Svoju impresivnu karijeru završio je 2009. godine, ostavljajući iza sebe legat jednog od najboljih vaterpolista svih vremena, koji je svojim talentom i posvećenošću doprineo velikim uspesima svojih timova na nacionalnom i međunarodnom nivou.
Klupska karijera
Aleksandar Šapić je tokom svoje impresivne klupske karijere u vaterpolu osvojio ukupno 21 trofej, uključujući devet nacionalnih prvenstava – šest u Saveznoj Republici Jugoslaviji, dva u Rusiji, i jedno u Italiji. Takođe, devet puta je bio osvajač nacionalnih kupova, sa sedam osvojenih kupova u SR Jugoslaviji i dva u Rusiji. Osim toga, Šapić je jednom osvojio prestižnu Ligu šampiona, kao i dve medalje u LEN kupu.
Od 1996. do 2009. godine, Šapić je dominirao kao golgeter, osvojivši 14 uzastopnih titula top skorera u ligama u kojima je igrao. Šest puta je bio najbolji strelac u ligi SR Jugoslavije, pet puta u Italiji i tri puta u Rusiji. Tokom svoje bogate klupske karijere, postigao je impresivnih 1.694 gola. U klubovima u SR Jugoslaviji postigao je 924 gola, u italijanskoj ligi 494, a u ruskoj 276 golova.
Ove statistike ne samo da svedoče o njegovoj izuzetnoj sposobnosti i veštini u vaterpolu, već i o njegovom značajnom doprinosu svakom timu za koji je igrao, postavljajući Šapića kao jednog od najistaknutijih vaterpolista svoje ere.
Reprezentacija
Aleksandar Šapić započeo je svoju reprezentativnu karijeru u decembru 1995. godine kao sedamnaestogodišnjak, brzo stičući međunarodni ugled. Svoju izuzetnu veštinu i dominaciju potvrdio je osvojivši dva juniorska prvenstva Evrope 1995. u Esslingenu i 1996. u Istanbulu, na kojima je bio proglašen za najboljeg igrača i najboljeg strelca.
Na svojoj prvoj Olimpijadi 1996. godine u Atlanti, Šapić je počeo svoj niz olimpijskih nastupa, koji će trajati kroz četiri Olimpijske igre, osvojivši ukupno tri medalje – jednu srebrnu i dve bronzane. Tokom svoje impresivne karijere u nacionalnom timu, Šapić je osvojio ukupno 20 medalja na 22 velika međunarodna takmičenja, uključujući pet medalja na Evropskim prvenstvima, četiri na Svetskim prvenstvima i tri na Olimpijskim igrama.
Šapić se posebno istakao svojom golgeterskom sposobnošću, postigavši 981 gol u 385 nastupa za reprezentaciju. Njegove izuzetne veštine donosile su mu titule najboljeg strelca na Olimpijskim igrama, Svetskim i Evropskim prvenstvima, kao i na takmičenjima Svetske lige, čime je višekratno dokazao svoju ključnu ulogu u timu.
Njegova sposobnost da se izdvoji i na najvišem nivou takmičenja osam puta ga je pozicionirala u idealan tim na velikim prvenstvima. Šapićeva reprezentativna karijera je ne samo osvetlala njegov lični talenat i liderstvo, već je takođe potvrdila njegov status kao jednog od najtrofejnijih i najuspešnijih sportista u istoriji srpskog sporta.

Aleksandar Šapić je jedan od najpoznatijih srpskih vaterpolista
Sportske organizacije
Aleksandar Šapić, pored svoje impresivne karijere kao vaterpolista, dao je značajan doprinos srpskom sportu kroz svoje angažovanje u sportskim organizacijama. Bio je predsednik vaterpolo kluba “Crvena zvezda” od 2003. do 2004. godine, što je ukazivalo na njegovu posvećenost razvoju ovog sporta u Srbiji. Nakon što je završio svoju igračku karijeru u italijanskom klubu “Rari Nantes Savona”, Šapić nije napustio sportski svet; umesto toga, preuzeo je ulogu sportskog menadžera za evropska takmičenja istog kluba, funkciju koju je obavljao od 2006. do 2014. godine. Njegova sposobnost da prenese iskustvo i znanje na organizacioni nivo igrala je ključnu ulogu u unapređenju klubova za koje je radio, demonstrirajući njegov kontinuirani uticaj na sport van bazena.
Humanitarni rad
Aleksandar Šapić, osim što je ostavio neizbrisiv trag u svetu sporta, znatno je doprineo i na polju humanitarnog rada. Godine 2014. osnovao je humanitarnu organizaciju “Budi human – Aleksandar Šapić”, koja je počela sa radom u junu iste godine. Ova fondacija se posvetila prikupljanju sredstava za pomoć deci, odraslima, kao i raznim ustanovama i udruženjima širom Srbije, fokusirajući se prvenstveno na medicinske terapije i lečenje najmlađih.
Fondacija “Budi human” brzo je stekla reputaciju kao jedna od najkredibilnijih humanitarnih organizacija u regionu. Aleksandar je svoju posvećenost humanitarnom radu demonstrirao i kroz lične gestove, poput aukcijske prodaje svih svojih sportskih medalja u februaru 2016. godine, čiji je prihod bio namenjen za finansiranje terapija i lečenja korisnika fondacije.
Za svoj društveno koristan rad, Šapić je primio brojna priznanja, koja su potvrdila njegov uticaj i doprinos ne samo kao sportiste, već i kao istaknutog humanitarca. Njegova aktivnost u ovoj oblasti ostavila je dubok i trajan uticaj, pokazujući kako javne ličnosti mogu efikasno iskoristiti svoj uticaj za poboljšanje društva.
Politička karijera
Aleksandar Šapić započeo je svoju političku karijeru kao pomoćnik gradonačelnika Beograda od 2009. do 2012. godine, nakon čega je izabran za predsednika opštine Novi Beograd na izborima 2012. godine, a potom reizabran 2016. i 2020. godine. Na beogradskim izborima 2018. godine, osvojio je preko 9% glasova, što ga je učinilo najbolje plasiranom samostalnom organizacijom na izborima.
Šapić je 2018. godine jednoglasno izabran za predsednika novog političkog pokreta, Srpskog patriotskog saveza (SPAS), koji je postao parlamentarna stranka nakon izbora 2020. godine. Godine 2021, SPAS se ujedinio sa Srpskom naprednom strankom (SNS), a Šapić je izabran za potpredsednika Glavnog odbora SNS.
Izabran je za gradonačelnika Beograda u junu 2022. godine. Tokom njegovog mandata, suočio se sa optužbama za korupciju koje su izazvale kontroverze, ali je negirao bilo kakvu nepropisnost, tvrdeći da su optužbe bez osnova. U svom mandatu, fokusirao se na infrastrukturne projekte, uključujući uklanjanje ilegalno postavljenih splavova i izgradnju novih saobraćajnica, što je doprinelo boljoj dostupnosti priobalja za građane i poboljšanju saobraćajne infrastrukture grada. Takođe je inicirao promenu imena Štark Arene u Beogradska arena, naglašavajući njen simbolički značaj bez povezanosti sa komercijalnim sponzorstvima.
Lični život
Aleksandar Šapić, nekadašnji istaknuti vaterpolista i jedan od najpoželjnijih Srba, danas uživa u mirnom porodičnom životu. Oženjen je Milicom Rajačić, s kojom ima dva sina, Maksima i Fedora, i njihov život je primer skladnog porodičnog okruženja. Milica, koja je prethodno radila kao model u agenciji “Tatu” Mine Zimonjić i bila hostesa na Sajmu automobila, povukla se iz javnog života i retko se pojavljuje u medijima, čime dodatno doprinosi privatnosti njihovog porodičnog života.
Prije braka s Milicom, Šapić je bio u četvorogodišnjem braku sa Ivanom Šljukić, bivšom suprugom kontroverznog biznismena Sredoja Šljukića. Njihov brak završio se 2009. godine. Šapićeva trenutna supruga je u potpunosti posvećena porodici, što Aleksandru omogućava da balansira svoje profesionalne obaveze sa porodičnim životom. Njihov odnos i porodični život odražavaju stabilnost i harmoniju, što je Šapiću omogućilo da se uspešno nosi sa izazovima koje nosi javni život.
Imovina
Aleksandar Šapić, pored svojih sportskih i političkih dostignuća, takođe poseduje značajnu imovinu u Beogradu. Vlasnik je vile od 580 kvadratnih metara u Zvečanskoj ulici, procenjene na 1.100.000 evra. Iako je vlasnik ove impresivne nekretnine, Šapić živi u stanu na Bežanijskoj kosi, koji je vlasništvo njegovog oca.
Pre dvadesetak godina, kupio je staru kuću na toj lokaciji koju je srušio i izgradio novu vilu. Objekat još uvek čeka na potpunu legalizaciju, a deo kuće se nalazi na parceli koja je u vlasništvu grada Beograda. Šapić je u dvorištu bez odgovarajuće građevinske dozvole izgradio bazen, pomoćni objekat, teretanu i nadstrešnicu.
Samo mesec dana nakon što je postao gradonačelnik Beograda, dobio je rešenje za ozakonjenje sedmosobnog stana od 340 kvadrata na Bežanijskoj kosi, iako prethodni satelitski snimci nisu prikazivali objekat u takvom obliku. Ovaj slučaj ilustruje složenost i izazove koji prate proces legalizacije objekata, posebno kada su u pitanju visokoprofilirane ličnosti poput Šapića.

Aleksandar Šapić se nekoliko puta našao u središtu raznih kontroverzi
Kontroverze i skandali
Aleksandar Šapić je bio u središtu kontroverze koja se tiče zloupotrebe sredstava za edukativne svrhe u 2021. godini, prvoj godini nakon izbijanja pandemije koronavirusa. Sredstva su, umesto na predavanja, preusmerena na “fantom” udruženja koja su prosečno dobijala po 210,000 evra. Članovi komisija Ministarstva za brigu o porodici i demografiji, među kojima su bili Aleksandar Šapić i njegovi bliski saradnici, imali su uticaj na raspodelu ovih sredstava. Istraga BIRN-a otkrila je da su sredstva umesto za edukativne svrhe u školama korišćena za finansiranje privatnih agencija koje su u vlasništvu rođaka, prijatelja i poznanika pomenutih osoba.
Druga velika kontroverza vezana je za tzv. Kentkart skandal koji je izbio 2023. godine, kada su javnosti otkriveni audio snimci na kojima se čuje kako Šapićev šef kabineta Nenad Milanović nudi dogovor turskoj kompaniji Kentkart. Milanović je predložio raskid postojećeg ugovora iz 2021. godine u zamenu za organizovanje nove javne nabavke, što je Kentkart odbio tvrdeći da je reč o nelegalnim radnjama. Šapić je negirao bilo kakvu nepravilnost i izjavio da je zadovoljan što će tužilaštvo istražiti slučaj. Takođe je naveo da je Kentkart godinama prenaplaćivao grad i najavio nameru da raskine ugovor i tuži ih za štetu.
Nagrade i priznanja
Aleksandar Šapić, zapažen kako u svetu sporta tako i u društvenim krugovima, nosilac je brojnih priznanja koja potvrđuju njegovu izuzetnost. Njegova sportska dostignuća krunisana su 2000. godine kada je proglašen za sportistu godine Autonomne pokrajine Vojvodine. Priznanja za njegovu izuzetnu reprezentaciju Srbije na međunarodnom nivou uključuju dva Ordena Nemanje prvog stepena, koje je dobio 2001. i 2004. godine.
Dodatno, 2004. godine dobio je nagradu za najboljeg sportistu od Olimpijskog komiteta Srbije i Crne Gore, a 2005. godine je izabran za laureata Oktobarske nagrade Grada Beograda. Te iste godine, proglašen je za najboljeg svetskog vaterpolistu, što potvrđuje njegov status u ovom sportu. Njegovi kontinuirani uspesi doveli su do toga da mu je 2008. godine dodeljena Majska nagrada Sportskog saveza Srbije.
Šapić je takođe priznat kao jedan od najboljih vaterpolista „napadača” svih vremena, što mu je priznala Svetska federacija sporta i kulture 2017. godine, dokazavši njegovu dominaciju na globalnoj sceni. Njegovi uspesi nisu samo sportski; 2020. godine dobio je nagradu „Najevropljanin” za doprinos u politici, što ukazuje na njegov uticaj i izvan sportskih terena.
FAQ – najčešće postavljana pitanja
- Ko je Aleksandar Šapić? Aleksandar Šapić je bivši profesionalni vaterpolista i političar iz Srbije. Bio je gradonačelnik Beograda i predsednik opštine Novi Beograd.
- Kako je Aleksandar Šapić započeo svoju sportsku karijeru? Šapić je započeo svoju sportsku karijeru u vaterpolu 1984. godine u vaterpolo klubu „Crvena zvezda“.
- Kada je Aleksandar Šapić ušao u politiku? Šapić je ušao u politiku nakon završetka svoje sportske karijere, prvo kao pomoćnik gradonačelnika Beograda od 2009. do 2012., a zatim kao predsednik opštine Novi Beograd.
- Koja humanitarna organizacija je povezana sa Aleksandrom Šapićem? Aleksandar Šapić je osnivač humanitarne organizacije „Budi human“, koja se bavi prikupljanjem sredstava za pomoć ugroženim osobama u Srbiji.
- Koja priznanja je Aleksandar Šapić dobio tokom svoje karijere? Šapić je dobio brojna priznanja, uključujući Orden Nemanje, nagrade za sportistu godine, kao i priznanja za svoj doprinos u humanitarnom radu.
Za kraj
Aleksandar Šapić je izuzetna ličnost čija karijera obuhvata značajne uspehe i u sportu i u politici. Kao bivši vrhunski vaterpolista i kasnije političar, Šapić je ostavio dubok trag u oba polja. Osnivanjem humanitarne organizacije “Budi human”, pokazao je svoju posvećenost i društvenim pitanjima, pomažući ugroženim grupama u Srbiji. Kroz brojna priznanja i odlikovanja, njegov doprinos i uspeh su jasno priznati. Njegova sposobnost da se prilagodi i uspe u različitim sferama čini ga istaknutim primerom lidera sa višestrukim talentima.
Spoljne reference:
Klupske titule
- 9 nacionalnih prvenstava — 6 SRJ, 2 Rusije, 1 Italije
- 9 nacionalnih kupova — 7 SRJ, 2 Rusije
- 2 LEN kupa
- 1 Liga šampiona
Titule golgetera lige
- 6 puta SRJ
- 5 puta Italije
- 3 puta Rusije
Broj postignutih golova
- SRJ (Crvena zvezda, Bečej) — 924
- Italija (Kamogli, Rari Nantes Savona) — 494
- Rusija (Šturm 2002) — 276
Svetska prvenstva
- 1998 — Bronzana medalja — Najbolji strelac prvenstva — Idealni tim SP
- 2001 — Srebrna medalja — Najbolji strelac prvenstva — Idealni tim SP
- 2003 — Bronzana medalja — Najbolji strelac prvenstva
- 2005 — Zlatna medalja — Najbolji igrač i strelac prvenstva — Idealni tim SP
- 2007 — 4. mesto
Evropska prvenstva
- 1997 — Srebrna medalja
- 2001 — Zlatna medalja — Najbolji strelac prvenstva — Idealni tim EP
- 2003 — Zlatna medalja — Najbolji strelac prvenstva — Idealni tim EP
- 2006 — Zlatna medalja — Najbolji strelac prvenstva — Idealni tim EP
- 2008 — Srebrna medalja — Najbolji strelac prvenstva
Olimpijske igre
- 1996 — 8. mesto
- 2000 — Bronzana medalja — Najbolji strelac prvenstva — Idealni tim OI
- 2004 — Srebrna medalja — Najbolji strelac prvenstva — Idealni tim OI
- 2008 — Bronzana medalja
Svetska liga
- 2004 — Srebrna medalja — Najbolji strelac prvenstva
- 2005 — Zlatna medalja — Najbolji strelac prvenstva
- 2006 — Zlatna medalja
- 2007 — Zlatna medalja — Najbolji strelac prvenstva
- 2008 — Zlatna medalja — Najbolji strelac prvenstva
Svetski kup
- 2002 — Bronzana medalja — Najbolji strelac prvenstva
- 2005 — Zlatna medalja — Najbolji strelac prvenstva
Mediteranske igre
- 1997 — Zlato
Broj postignutih golova
- Reprezentacija (SRJ, SCG, Srbija) — 981
- Ukupno golova u karijeri — 2675
Najbolji strelac
- 2 puta najbolji strelac Olimpijskih igara (OI)
- 4 puta najbolji strelac Svetskog prvenstva (SP)
- 4 puta najbolji strelac Evropskog prvenstva (EP)
- 4 puta najbolji strelac Svetske lige (SL)
- 2 puta najbolji strelac Svetskog kupa (SK)