
Ko je Mirjana Karanović?
U svetu umetnosti i glume, neki pojedinci se izdvajaju svojim neospornim talentom i izuzetnim doprinosom. Jedna takva ličnost koja je ostavila dubok trag u srpskoj i svetskoj kinematografiji, kao i na pozornici, jeste Mirjana Karanović.
Ovaj članak će vas provesti kroz raznoliki život i izuzetnu karijeru ove talentovane glumice i rediteljke, otkrivajući njene početke, uspone, padove, i njen neosporni uticaj na umetnost i kulturu. Mirjana Karanović – ime koje se pamti, ime koje inspiriše, ime koje će zauvek ostati urezno u istoriju srpske umetnosti.
Rani život i obrazovanje
Mirjana Karanović rođena je 28. januara 1957. godine u glavnom gradu Srbije, Beogradu.
Njen otac, Miloje, bio je vojni oficir, dok je majka Radmila bila krojačica. Odrastajući u porodici sa vojnim uticajem i umetničkom strašću, Mirjana je brzo razvijala svoju ljubav prema glumi. Već kao devojčica, upisala se na časove glume u Domu pionira, sanjajući o danima kada će stajati na pozornici i predstavljati likove iz različitih priča.
Obrazovanje
Prijemni ispit na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu je postao svojevrsni izazov za Mirjanu. Iako je nekoliko puta pokušavala da ga položi, put do ostvarivanja njenih glumačkih snova bio je trnovit i zahtevao je upornost i predanost. Konačno, sa dvadeset i tri godine, Mirjana je uspela da savlada sve prepreke i položi prijemni ispit. 1984. godine, konačno je diplomirala na Fakultetu dramskih umetnosti, čime je zvanično započela svoju karijeru.

Mirjana Karanović je dobitnica brojnih pozorišnih i filmskih nagrada
Filmska karijera
Godina 1980. označila je početak njene filmske karijere. Mirjana je briljirala kao Petrija u filmu “Petrijin venac”, priči o tragičnom životu nepismene seljanke. Takođe je tada bila nastavnica matematike u filmu “Majstori, majstori”. Uovom filmu jednu od glavnih uloga igra Tanja Bošković.
Sledeće godine, 1981, nastavila je sa impresivnom karijerom igrajući u filmovima “Bila jednom ljubav jedna” i “Pad Italije”.
Godina 1982. donela joj je saradnju sa velikanima srpske umetnosti u filmovima poput “Kazivanje”, “Dvije polovine srca” i “Beograd nekad i sad”, gde su scenariji pisani od strane Branislava Nušića i Matije Bećkovića.
Međutim, 1984. godina će zauvek ostati upamćena zbog njenih sporednih uloga u kultnom filmu “Kamiondžije opet voze” i “Bele udovice”.
Njena uloga majke u filmu Emira Kusturice, “Otac na službenom putu” iz 1985. godine, donela joj je svetsku slavu i priznanje. Takođe, igrala je sporednu ulogu stoperke u filmu “Život je lep”.
Mirjana je nastavila da briljira tokom 1980-ih i 1990-ih, ostvarujući raznovrsne uloge u filmovima kao što su “Rodoljupci”, “Pokondirena tikva”, “Obećana zemlja”, “Tri letnja dana”, “Bure baruta”, i mnogi drugi.
Uspon kroz svet filma i televizije
Mirjana Karanović nastavila je svoj uspon kroz svet filma i televizije tokom 2000-ih. Godine 2003, igrala u filmu “Jagoda u supermarketu” i u hrvatskom filmu “Svjedoci”. Naredne godine, 2004, dobila je ulogu u filmu “Život je čudo” i postala deo popularne serije “Stižu dolari”.
Njen talenat se proširio izvan granica Srbije, pa je tako 2006. godine igrala u bosanskohercegovačkom filmu “Grbavica”.
Nastavila je sa angažovanjem i tokom 2007. godine, gde je ostvarila uloge u filmu “Tegla puna vazduha”, televizijskoj seriji “Ono naše što nekad bejaše”, i seriji “Vratiće se rode”.
Njen bogat repertoar uloga se nastavio i tokom 2009. godine, gde je glumila u filmu “Tamo i ovde” (poznatom i kao “Here and there”). Takođe je ostvarila uloge u filmovima “Neko me ipak čeka” i “Čekaj me, ja sigurno neću doći”.
U narednoj deceniji, 2010-ih, Mirjana se pojavila u filmovima kao što su “Na putu”, “Torta sa čokoladom”, i “1000 gramm”.
Njena zadnja filmska uloga stigla je 2015. godine, gde je igrala direktorku škole u filmu “Pored mene”. Ipak, njen najznačajniji doprinos u ovom periodu je film “Dobra žena” iz 2016. godine, gde je tumačila glavnu ulogu i napisala scenario.
Njen doprinos srpskom filmu nije ostao neprimećen. Takođe, bila je deo televizijskih serija kao što su “Kod lude ptice” i “Porodično blago”.
Lični život
Mirjana Karanović ističe se kao angažovani aktivista u borbi za ljudska prava, učesnica je u raznim protestima i borac protiv svih oblika diskriminacije, bilo da se radi o nacionalnoj, rasnoj, verskoj ili socijalnoj diskriminaciji.
Pored toga, Mirjana je istaknuta LGBT lobistkinja i nositeljka tita “gej ikone”. Njen otvoren odnos prema LGBT zajednici i podrška njihovim pravima inspirišu mnoge i doprinose borbi za ravnopravnost.
Osim svojih aktivizama, Mirjana Karanović se izjašnjava kao ateista, otvoreno ističući svoje verske uverenosti. Njen stav prema religiji reflektuje njenu slobodarsku i progresivnu filozofiju.
Bez obzira na svoj profesionalni i lični uspeh, Mirjana se nije udavala i nema dece. Njen život je posvećen umetnosti, aktivizmu i borbi za pravdu.
Nagrade i priznanja
Kada je reč o filmskim nagradama, Mirjana Karanović je nagrađivana na mnogim međunarodnim festivalima. Navešćemo neke od njih:
- Zlatna arena za najbolju glavnu žensku ulogu za “Otac na službenom putu” (1985).
- Zlatna arena za najbolju glavnu žensku ulogu za “Petrijin venac” (1980).
- Gran pri – Ćele Kula za uloge u filmovima “Otac na službenom putu” (1985) i “Petrijin venac” (1980).
- Specijalna nagrada na FEST-u 2007. za film “Grbavica”.
- Nagrada za najbolju žensku ulogu na Briselskom Evropskom festivalu za film “Grbavica” (2006).
- Sterijina nagrada za uloge u predstavama “Mrešćenje šarana” (1985) i “M.I.R.A” (2019).
- Statueta Ćuran za uloge u predstavama “Mrešćenje šarana” i “Gospođa ministarka” (1996).
- Nagrada Teatar-festa “Petar Kočić” za glavnu ulogu u predstavi “Drama o Mirjani i ovima oko nje” (2012).
- Francuski orden vitezom umetnosti i književnosti (2012).
Zaključak
Impresivna filmografija i brojne nagrade svedoče izvanrednom talentu i doprinosu filmskoj umetnosti Mirjane Karanović.
Njen angažman u pozorištu i rad sa mladim glumcima takođe su dodatno obogatili srpsku umetničku scenu. Osim toga, Mirjana je aktivista za ljudska prava i nosilac titule “gej ikone,” što pokazuje njenu posvećenost borbi protiv diskriminacije i promociji tolerancije.
Njena bogata filmografija i impresivne nagrade čine je pravom filmskom legendom. Mirjana Karanović će i dalje ostati uzor mnogim glumcima i umetnicima širom sveta, inspirišući ih svojim talentom, posvećenošću i angažmanom u društvenim pitanjima.
FAQ – najčešće postavljana pitanja
- Ko je Mirjana Karanović? Mirjana Karanović je istaknuta srpska glumica i rediteljka, poznata po svom doprinosu srpskoj i svetskoj kinematografiji i pozorištu.
- Kada i gde je rođena Mirjana Karanović? Mirjana Karanović je rođena 28. januara 1957. godine u Beogradu, Srbija.
- Kako je Mirjana Karanović započela svoju karijeru? Mirjana je započela svoju karijeru nakon diplomiranja na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu 1984. godine, sa svojom prvim značajnom ulogom u filmu “Petrijin venac” 1980. godine.
- Koje su neke od najpoznatijih uloga Mirjane Karanović? Najpoznatije uloge uključuju njenu ulogu u filmu “Otac na službenom putu” Emira Kusturice, kao i u filmovima “Petrijin venac”, “Grbavica”, i “Dobra žena”.
- Da li Mirjana Karanović i dalje glumi? Do 2015. godine, Mirjana je aktivno glumila u filmovima i serijama. Njen najznačajniji doprinos u tom periodu bio je film “Dobra žena” iz 2016. godine.
Spoljne reference:
Filmografija
1980 – e
- Petrijin venac (1980) – Petrija
- Majstori, majstori (1980) – Dunja
- Topola sa terase (TV) (1981) – Ana
- Slučaj Bogoljuba Savkovića Livca (kratki film) (1981)
- Stari Beograd (TV) (1981)
- Bila jednom ljubav jedna (film) (1981)
- Pad Italije (1981) – Mare
- Beograd nekad i sad (TV) (1982) – Ljuba/Buba/Ingrid
- Kazivanja (TV) (1982)
- Dvije polovine srca (1982) – Majka
- Imenjaci (TV serija) (1983)
- Kamiondžije opet voze (1984) – Alapača
- Bele udovice (TV) (1984)
- Provincija u pozadini (TV) (1984)
- Tombola (TV) (1985) – Olga, Dušanova žena
- Život je lep (1985) – Stoperka
- Otac na službenom putu (1985) – Senija Sena Zolj
- Rodoljupci (TV) (1986) – Zelenićka
- Pokondirena tikva (TV) (1986) – Fema
- Obećana zemlja (1986)
- Uvek spremne žene (1987) – Majstor
- Na putu za Katangu (1987) – pevačica Zana
- Marjuča ili smrt (1987) – Marjuča
- Dom Bergmanovih (TV) (1988) – Ana
- Srce i njena deca (1988) – Srce
- The Fortunate Pilgrim (mini-serija) (1988) – Klara
- Vreme čuda (1989) – Marta
- Stremnička (TV) (1989) – Isidora Sekulić
- Sabirni centar (1989) – Jelena Katić
1990 – e
- Holivud ili propast (TV) (1991)
- Mala (1991) – Božidarka
- Buket (kratki film) (1993)
- Fazoni i Fore (serija) (1993) – Alapača
- Bolje od bekstva (1993) – Radmila
- Otvorena vrata (serija) (1994) – Zana
- Podzemlje (1995) – Vera Popara
- Tri letnja dana (1997) – gazdarica
- Kod lude ptice (1998) – kao gost
- Tri palme za dve bitange i ribicu (1998) – Direktorka
- Bure baruta (1998) – Natalija
- Porodično blago (serija) (1998) – Suzana
- Forma formalina (kratki film) (1999) – Majka
2000 – e
- Fazoni i Fore 2 (serija) (2002)
- Netaknuti suncem (kratki film) (2002) – Majka
- Kazneni prostor (2002) – Milijana
- Jagoda u supermarketu (2003) – vlasnica supermarketa
- Svjedoci (2003) – Majka
- Tragom Karađorđa (serija) (2004) – majka Marica
- Život je čudo (2004) – Nada
- Stižu dolari (2004—2006) – Nevenka Krstić
- Go West (2005) – Ranka
- Život je čudo (TV serija) (2006) – Nada
- Grbavica (2006) – Esma
- Das Fräulein (2006) – Ruža
- Krvna veza (2007) – Hava
- Tegla puna vazduha (TV) (2007) – Ljubica
- Ono naše što nekad bejaše (serija) (2007) – Atanasova žena
- Bela lađa (serija) (2008) – Lula Pantić
- Vratiće se rode (serija) (2007—2008) – Radmila Švabić
- Tamo i ovde (2009) – Olga
- Neko me ipak čeka (TV) (2009) – majka
- Čekaj me, ja sigurno neću doći (2009) – Anđa
2010 – e
- Na putu (2010) – Nađa
- Torta sa čokoladom (kratki film) (2010) – Višnja
- 1000 grama (kratki film) (2010) – Damilova majka
- Crna Zorica (2012) – Majka Petranа
- Smrt čoveka na Balkanu (2012) – Kupac
- Vir (2012) – Inspektorka
- Drvo i ljuljaška (2013) – Nina
- Spomenik Majklu Džeksonu (2014) – Darinka
- Kosač (2014) – Mirjana
- Cure – Život druge (2014) – Baba
- Jednaki (2014) – Nina
- Tri prozora i vešanje (2014) – Marija/Žurnalista
- Urgentni centar (serija) (2015) – Nina
- Pored mene (2015) – Direktor škole
- Dobra žena (2016) – Milena
- Dnevnik mašinovođe (2016) – Jagoda
- Herostat (kratki film) (2016)
- Sumnjiva lica (serija) (2016) – Tina
- Ubice mog oca (serija) (2016–2021) – Direktorka policije Zagorka Obradović
- Rekvijem za gospođu J (2017) – Gospođa J
- Pusti me da nađem srcu lek (2017) – Nata
- Katalina (2017) – majka
- Dnevnik Dijane Budisavljević (2019) – Mira Kušević
- Druga šansa (2019) – Angelina
2020 – e
- Slatke muke (2020) – Dubravka
- Mare (2020) – majka
- Porodica (mini-serija) (2021) – Mira Marković
- Toma (2021) – Kosara Zdravković (Tomina majka)
- Advokado (serija) (2021) – majka Lahorka
- Toma (serija) (2023) – Kosara Zdravković (Tomina majka)
- Majka Mara (2024) – Mara
- Paviljon (film) (2024)
- Apsurdni eksperiment (2024)